Amateka y’abagore bagaragaje ubutwari mu gihe cya Jenoside yakorewe abatutsi yibutswe

Amateka agaragaza ko mu Rwanda mu 1994, abagore b’abatutsi bahohotewe bishingiye ku gitsina, bafatwa ku ngufu, banduzwa indwara zitandukanye bigambiriwe, kuko umugambi wari uwo kumaraho ubwoko bwabo. Ariko ubutwari bwabo buhinyuza ibyo, benshi bagira uruhare mu guhagarika Jenoside, bagira uruhare mu kubaka igihugu bundi bushya kugeza magingo aya. Ni gake hazirikanwa cyangwa havugwa ku butwari bw’umugore mu minsi 100 igihugu cyamaze mu icuraburindi ndetse na nyuma yayo, ariko abagore benshi batwaje gitwari bamwe bahinduka abagabo nka wa mugani wa ‘Ndabaga’ kuko yari yo mahitamo. Minisitiri w’Ubumwe bw’Abanyarwanda n’Inshingano Mboneragihugu, Dr…

SOMA INKURU

Généralisation et systématisation du génocide des Tutsi au Rwanda

Le crash de l’avion présidentiel dans la nuit du 6 avril 1994 constitue le détonateur et non la cause du génocide des Tutsi. Immédiatement après cet attentat, le génocide est déclenché à partir de Kigali et ne tarde pas à gagner d’autres régions du pays. En attendant les résultats d’une enquête ordonnée par le gouvernement rwandais, nombreux sont ceux qui pensent que les planificateurs du génocide ont trouvé dans la mort du président une précieuse occasion de passer au massacre généralisé des Tutsi ainsi qu’à l’élimination physique et idéologique des Hutu…

SOMA INKURU

Passivité et complicité de la communauté internationale dans le génocide des Tutsi

Le génocide des Tutsi constitue un cuisant échec pour la communauté internationale. Il montre à quel point la solidarité universelle contre les forces du mal, prônée depuis la fin de la Seconde Guerre mondiale et du génocide des Juifs, a été impuissante. La communauté internationale porte une lourde responsabilité pour s’être abstenue d’intervenir au Rwanda alors qu’elle était informée de la préparation du génocide. Depuis décembre 1993, les forces armées et les officiels des Nations unies disposaient d’assez d’informations relatives à un plan d’extermination des Tutsi. L’ONU fut constamment informée…

SOMA INKURU

Reintegration of ex-genocide convicts: a journey of healing, reconciliation

As Rwandans continue to observe a week of mourning to mark 30 years since the 1994 Genocide against the Tutsi, the nation is also reflecting on the journey of rebuilding and reconciliation across various spheres. Among the aspects of this journey is the reintegration of individuals who were convicted of participating in the genocide and have since completed their sentences. Over the years, Rwanda has implemented various programs and initiatives to facilitate the reintegration process, aiming to foster healing and reconciliation within society. Institutions like DiDe (Dignity in Detention) have…

SOMA INKURU

April 11, 1994: When Belgian forces withdrew from ETO Kicukiro and killers pounced

April 11, 1994, was marked by the withdrawal of Belgian forces from ETO Kicukiro (current IPRC Kigali), and the killers took advantage of the development to murder more than 2,000 Tutsi who had taken refuge at the facility. At that time, the school was managed by the Salesian Fathers. Since 1963, many Tutsi had taken refuge at the school and survived the various pogroms that targeted them. Even this time around, they had hoped for safety, but it was not the case. When the killings broke out, many Tutsi made…

SOMA INKURU

Akato n’ihezwa bikomeye yakorewe ntibyamuciye intege, dore ibanga ryabimufashijemo

Ndagijimana Alufonse, ni umwe mu bafite virusi itera SIDA bo mu karere ka Musanze, atangaza ko nyuma yo kumenyekana ko yanduye virusi itera SIDA, yahawe akato ku buryo bukomeye n’umuryango, abaturanyi kugeza k’uwo bashakanye bamugira igicibwa. Atangaza ko ibi bitamuciye intege, ko ahubwo yaharaniye kubahiriza amabwiriza yahabwaga n’inzego z’ubuzima yamufasha kubaho mu buzima bwiza yirinda kwibasirwa n’ibyuririzi ndetse aniteza imbere. Ati: “Mbere bikimenyekana ko nanduye virusi itera SIDA nahawe akato ku buryo bukomeye, kugeza n’ubwo kunywera ku gikombe nanywereyeho bitashobokaga barakijugunyaga, abana ntibabe banyegera ntihagire n’ukandagira iwanjye ndetse no muri…

SOMA INKURU

Rubavu: Batewe impungenge n’abana bakoreshwa imirimo ivunanye

Abaturage bo mu karere ka Rubavu batewe impungenge ari nako batabariza abana bakoreshwa imirimo ivunanye mu birombe bibumba amatafari ndetse n’ababikoreza amabuye akoreshwa mu bwubatsi. Aba bana usanga bakoreshwa imirimo ivunanye biganjemo abo mu mirenge ya Nyundo na Rugerero, aho usanga abiganje muri iyi mirimo bakomoka mu miryango ikennye, aho bo bivugira ko baba bari gushaka ubuzima. Mu murenge wa Nyundo abana bakora mwene iyi mirimo biganjemo ab’imyaka irindwi kugeza kuri 13, barimo guca inshuro bashaka igitunga imiryango yabo, ibyo bamwe mu babyeyi banenga bavuga ko imiryango yabo yagafashijwe n’ubuyobozi,…

SOMA INKURU

Igisirikare cya Afurika y’Epfo cyahakanye cyivuye inyuma ibyo gishinjwa

Ikinyamakuru National Security News kuri uyu wa 2 Mata 2024 cyatangaje ko mu cyumweru gishize, abasirikare ba Afurika y’Epfo bahuriye n’uruva gusenya ku rugamba ubwo bagabaga igitero kuri M23. Gitangaza ko muri uko gutsindwa urugamba ari bwo abasirikare benshi b’Afurika y’Epfo baba barishyikirije M23, bagirwa imfungwa z’intambara. Kiti “Muri iki cyumweru ibibazo ku iyoherezwa rya SANDF mu Burasirazuba bwa RDC byariyongereye cyane. Yaratakaje cyane ubwo yagabaga igitero kuri M23. Muri iyi mirwano, bivugwa ko bamwe mu basirikare ba Afurika y’Epfo bishyiriye M23, bagirwa imfungwa hamwe n’abandi ba Malawi.” Nyamara igisirikare…

SOMA INKURU

RIB yashyize hanze abapfumu bakekwaho kuyogoza abaturage

Mu murenge wa Runda, mu karere ka Kamonyi kuri uyu wa Kabiri tariki 2 Mata 2024 hafatiwe abantu batatu, Urwego rw’Ubugenzacyaha “RIB”, rwatangaje ko bakekwaho kwiyita abapfumu bakarya amafaranga ya rubanda, bababeshya ko bagarura ibyabo byibwe cyangwa ko babakiza indwara zananiranye.  Aba bavugaga ko ari abavuzi gakondo barimo umunyamahanga bemeza ko bakoresha imbaraga z’ubupfumu mu kugaruza ibyibwe, gukiza indwara no gutanga ubukire bakarya abantu amafaranga. RIB yagaragaje n’ibikoresho bifashishaga muri ubu butekamutwe birimo, inzoka, akanyamasyo, impu z’Inyamaswa, amahembe, ibimene by’ibicuma ibyungo n’urujyo, ndetse n’amafu bitaga imiti, iboneraho umwanya mwiza wo…

SOMA INKURU

Nyuma y’igihe kinini bivugwa ko bazimye, bagaragaye mu gitaramo umwe muri bo yavunikiyemo

Nyuma y’igihe kitari gito itsinda rya Urban Boys ritagaragara ndetse aho byanavugwaga ko ryasenyutse, ryongeye kugaragara mu gitaramo cya Platini P, nubwo umwe muri bo yahagiriye impanuka ndetse akaba atangaza ko yakurijemo imvune. Nizzo Kaboss akimara kugwa ubwo yari asubiye ku rubyiniro, yavuze ko icyabaye ari uko yanyereye, bityo ko ari impanuka. Iyi mpanuka yabaye ubwo abahoze muri Urban Boys bari ku rubyiniro mu gitaramo cya Platini P, aho yahanutse ku rubyiniro akubita hasi. Nizzo Kaboss wo mu itsinda rya Urban Boys yavuze ko kuva yava mu gitaramo cya Platini…

SOMA INKURU